Predgovor (u formiranju)

najava: Zbog velike sličnosti hrvatskoga, bosanskoga, crnogorskoga i srpskoga jezika, odlučili smo zadržati istim stranicama za sve naše jezike. Stoga, molimo sve čitatelje za toleranciju. Pojedinačne stranice mogu biti pisane u različitim dijalektima, ovisno o tome, tko je preveo i napisao.
potražnje: Molimo dobrovoljaca, koji žele pomoći prevesti, urediti i prilagoditi ove stranice iz engleskog jezika. Molimo Vas da nam se obratite na ovoj stranici ili na Facebooku. Hvala vam puno.

Dobro došli na naš on-line udžbenik novoslavenskoga jezika na engleskom, koji je ne-komercijalni projekt napravljen za panslavističke zajednice. Novoslovenski je sintetički jezik koji omogućuje izravnu komunikaciju između govornikâ slavenskih jezika. Ova skupina obuhvaća ruski, ukrajinski, rusinski i bjeloruski, poljski, srpski (Lužički), česki, slovački, slovenski, hrvatski, bosanski, srpski, (Slavo)makedonski, bugarski i razna druga narječja. Više od polovice europskog teritorija naseljavaju članovi slavenske govorne zajednice. Svjetska populacija ljudi koji imaju slavensko podrijetlo je blizu 400 milijuna.

Europske zemlje koje imaju slavenske jezike kao službeni jezik (iz Wikimedije)

Naš memorandum kaže, da su slavenski jezici u relativno koherentnoj jezičkoj grupi. Poznavanje jednoga slavenskoga jezika često je dovoljna da se barem grubo razumije o tome što je pisano u tekstu na bilo kojem drugom slavenskom jeziku. Tijekom povijesti, ta činjenica je nadahnula lingviste i druge za izgradnju opće-slavenskoga jezika koji će biti razumljiv za sve Slavene, uključujući i poznati  staroslavenski jezik iz 9. stoljeća koji su razvila dva bizantska grčka misionara i brata Konstantin (Ćiril) i Metod iz Soluna, koji su sveci prosvjetitelji Europe, kao i desetke drugih projekata iz 16. stoljeća nadalje. Zajedničko im je da se svi temelji na pretpostavci da su slavenski jezici slični dovoljno za razumljivost 

Novoslovjenski jezik se temelji na harmoniji tri principa:

  1. Da biste koristili zajedničke gramatičke i vokabularne elemente u suvremenim govornim slavenskim jezicima kako bi se izgraditi univerzalni jezik koji slavenski čovjek iz drugog naroda može razumjeti bez prethodnog učenja. 

  2. Da bi se lako naučio jezik za one koji žele koristiti ovaj jezik aktivno. Neslavenski ljudi mogu koristiti ovaj jezik kao vrata u veliki slavenski svijet. Vjerujemo da znanje NS omogućuje slavenskim i ne-slavenskim narodima veće pasivno (npr. receptivno) razumijevanje i bolje učenje živih slavenskih jezika. 

  3. Novoslovjenski nastavlja tradiciju starog crkvenoslavenskog jezika (St.Sl). On je prvi književni slavenski jezik, vjeruje se da su umjetno razvijeni su u 9. stoljeću od uma dva bizantska grčka misionara sv Kirila i Metoda, koji su stekli zasluge za standardiziranje slavenskih narječja te su koristeći ga za prevođenje Biblije i drugih crkvenih tekstovâ koristili kao oruđe kristijanizaciji slavenskih naroda. St.Sl. još uvijek se često koristi u pravoslavnoj crkvi, a ponekad i rimski-katolici u mnogim slavenskim zemljama do današnjih dana. NS je osmišljen kao modernizirana i pojednostavljena ali još uvijek nedovoljno kompatibilna verzija tog jezika.   
Novoslovenski jezik nije jedini svoje vrste. U posljednja dva stoljeća, tu je predloženo mnogo vrlo sličnih umjetnih jezikâ. Najveći napredak po ovom pitanju je napravljena u 19. stoljeću kada su Slovenski svećenik i jezikoslovac Matija Majar Ziljski i češki prevoditelj i pisac Václav František Bambas. preporodili ovakav projekat. Osim toga, naš projekt inspiriran je projektima obnove suvremenog lužičko-srpskog, češkog, slovačkog, hebrejskog jezika.

Zašto nam je potreban umjetni slavenski jezik?

Mi znamo da jedna polovica (možda još više) od ukupnog broja ljudi slavenskog govornog područja govori ruski jezik. Ako bi ruski jezik mogao biti dovoljno jednostavan i razumljiv drugim Slavenima bez učenja, naš projekt bio nepotreban. Nažalost, to nije tako. Ruski je daleko od zamišljenog jezičnog središtu slavenskih jezika. On ima specifičnu abecedu, fonetiku, gramatiku i vokabular bez univerzalne slavenske valjanosti.Vrlo sličnu situaciju imamo u svim suvremenim slavenskim jezicima, prije svega u drugim kandidatima za univerzalne slavenske jezike (npr. poljski).


Indoeuropsko jezično stablo (po Naturi 449, 665-667, Oct. 2007)

Naša je strategija za razvoj i prezentaciju ovog pomoćnog jezika, tako da može, naravno, biti uključen u zajednicu govornika slavenskih jezika kao pomoćni alat koji omogućuje međunarodni dijalog, razmjenu znanja i kulturne bez potrebe za prevođenjem na nekoliko nacionalnih jezika.

Naše iskustvo je da govornici slavenskih jezika nemaju tendenciju da doživljavaju Novoslovenski kao drevni ili udaljeni dijalekt vlastitog materinjeg jezika ili susjednog jezika. Ljudi su često iznenađeni koliko im je razumljiv.